fbpx
21.8 C
Vranje
utorak, 26.09.2023

Vranjanka među pregovaračima: Sa prosekom 9,5 „izvisili“ za stipendiju, traže plaćeno stažiranje

Odabrani članci

Dušan Pešić
Dušan Pešić
Novinar iz Vranja sa višegodišnjim iskustvom u lokalnim i nacionalnim medijima. Član redakcije "Slobodne reči" od juna 2023. godine.

BEOGRAD / VRANJE – Studenti medicine danas su protestovali ispred zgrade Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja u Beogradu, nezadovoljni novim kriterijumom za dodelu stipendije „Dositeja“, koji je neke od budućih lekara sa visokim prosekom ocena – čak i one sa prosekom 9,5 – eliminisao kao dobitnike stipendije. Među studentima koji protestuju je i Andrijana Ristić iz Vranja, apsolventkinja na Medicinskom fakultetu u Beogradu, sagovornica portala Slobodna reč.

Po objavljivanju preliminarne rang-liste dobitnika, studenti su pisali ministarstvima, kabinetu predsednika i Fondu za mlade talente koji dodeljuje stipendiju, ali nijedan odgovor nadležnih institucija nisu dobili.

Studenti, takođe, zahtevaju da šestomesečni staž, koji je obavezan nakon završetka studija, bude plaćen.

Kako za Slobodnu reč ističe Andrijana Ristić iz Vranja, studentkinja šeste godine Medicinskog fakulteta u Beogradu, juče su izašle konačne rang-liste za dobitnike stipendije.

„Nisu ništa promenili i nisu nam odgovorili na žalbe, iako su sami dali rok za primedbe. Danas protestujemo, pre svega, zbog tog novog kriterijuma za dobijanje stipendije, kao i neplaćenog staža. MUP-u smo prijavili protest koji će biti apsolutno miran. Nemamo nikakve govore, binu, ni ozvučenje. Ne blokiramo saobraćaj, ni ulaz u zgradu ministarstava. Imaćemo transparente i podnećemo zahtev ministarstvima za prijem, kako bismo razgovarali o ovim problemima“ – kaže Ristić.

Fond za mlade talente pri Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja godišnje dodeljuje 1.050 stipendija „Dositeja“ za studente završnih godina integrisanih osnovnih akademskih studija i 500 za studente master studija, na republičkom nivou, na fakultetima čiji je osnivač država.

Sada „kvote“ kao uslov

Prema rečima ove studentkinje iz Vranja, problem prilikom dodele stipendije „Dositeja“ pojavio se ove godine, jer je uveden novi kriterijum.

„Ove godine uveli su ‘kvote’ kao uslov, koje bi, navodno, stvorile pravičniji sistem za dodelu tih stipendija. Do sada je kriterijum uvek bio prosek ocena preko 8,5, kao i efikasnost u studiranju, odnosno da nema prenošenja ispita. Ove godine, sa uvođenjem ‘kvota’, oni su podelili fakultete na šest naučno-obrazovnih oblasti – medicinske nauke, tehničke i tehnološke nauke, prirodno-matematičke nauke, humanističke nauke, umetnost i još jednu kategoriju“ – objašnjava Ristić.

Svi fakulteti iz oblasti medicinskih nauka u Srbiji – dakle svi medicinski, stomatološki, farmaceutski i veterinarski fakulteti, kao i Medicinski fakultet VMA – dobili su, prema rečima sagovornice Slobodne reči, 104 mesta, odnosno stipendija. Novi je kriterijum, međutim, doveo do toga da studenti iz drugih naučnih oblasti sa nižim prosekom – „oko devet“, dobiju stipendiju, ali ne i neki studenti medicinskih nauka koji imaju veći prosek – 9,49.

„Na primer, humanističke nauke su dobile oko 400 mesta. Prethodnih godina nije bilo dodeljivanja broja mesta, nego je rang-lista bila homogena, svi fakulteti su bili ‘izmešani’ na njoj i bio je važan samo prosek. Kada su oni nama dali te ‘kvote’, već tada smo shvatili da ćemo biti u problemu. Žalili smo se, oni nama dali još 104 mesta, pa nauke iz naše, medicinske, oblasti imaju ukupno 208 mesta na preliminarnoj rang-listi. Sa tih 208 mesta nama je donja crta za prosek ocena 9,5. Prvi ispod liste ima 9,49 i on nije dobio stipendiju“ – kaže Andrijana Ristić.

Na fakultetima iz drugih obrazovno-naučnih polja čiji je osnivač država, kako kaže ova Vranjanka, situacija je drugačija.

„Druga naučna polja, na primer, imaju neupražnjena mesta, nije dovoljno njih ni konkurisalo za stipendiju, i njima je donja crta prosek veći od 8,5. Kod nas je, i to nakon žalbe, granica dovedena do proseka od 9,5. Tih neupražnjenih mesta ima stotinak, koja nadležni hoće da raspodele, ali ne nama, studentima medicinskih nauka, jer smo, navodno, već dobili povlasticu kada su nam dali još 104 dodatnih mesta“ – objašnjava naša sagovornica.

Naglašava, međutim, da niti ona, niti njen kolege – studenti i studentkinje medicinskih nauka – „ne žele da iko od studenata iz drugih naučnih oblasti izgubi stipendiju, jer nije njihova, već greška Fonda za mlade talente“.

„Staž bez para – zemlja bez lekara“

Drugi zahtev današnjih protesta studenata medicine je plaćeni staž, koji je svaki budući lekar u obavezi da odradi nakon završetka studija, kako bi kasnije dobio licencu za rad.

„Većina nas konkuriše za ovu stipendiju u nadi da ćemo biti zbrinuti za vreme staža. Naročito se mi, koji nismo iz Beograda, nadamo da ćemo moći ne lagodno da živimo, nego da preživimo tih šest meseci koliko smo u Beogradu, da bismo mogli da stažiramo. Oni nas pitaju: ‘Pa što vi ne idete u svoje gradove da stažirate?’. Ne idemo zato što mnogi gradovi nemaju tercijarne ustanove – nemaju bolnice, imaju samo ambulante“ – objašnjava Ristić.

Navodi primer susedne Crne Gore koja plaća stažiranje.

„Nas podržavaju i kolege koje su iz Beograda, koje nisu ugrožene finansijski za vreme staža. Ali naravno da svi treba da budu plaćeni za ono što rade. Na primer, Crna Gora plaća svoje stažiste 450 evra mesečno, devet meseci. Mnogi studenti koji kod nas završavaju fakultet, a iz Crne Gore su, vraćaju se kući da stažiraju“ – ističe sagovornica Slobodne reči.

Kaže da je lekarska licenca neophodna za rad u struci.

„Ti nemaš licencu kao lekar. Prvo moraš da završiš staž i da položiš državni ispit da bi dobio licencu da si doktor medicine. Mi smo, u trenutku kada diplomiramo, prepušteni sami sebi. Gubimo status studenata, izlazimo iz domova, nemamo rešeno stambeno pitanje, ne možemo da koristimo menzu, gubimo sve povlastice koje smo kao studenti imali, iako ih je malo. Staž traje 40 radnih sati nedeljno, znači puno radno vreme“ – ističe studentkinja iz Vranja.

Prema njenim rečima, dešava se da kolege, da bi mogle da stažiraju, moraju paralelno da rade neki posao koji nije iz struke ili su prinuđeni da ih porodica izdržava.

„Znam da i drugi fakulteti imaju praksu i naravno da sve one treba da budu plaćene. Svesni smo toga i ne nipodaštavamo druge, samo se borimo za naša prava. I socijalni radnici imaju obavezan staž, i to čak od godinu dana, koji im nije plaćen. Nakon što smo mi kukali o tom stažu, nadležni su nam rekli da će, možda, biti plaćen dobitnicima stipendije, mada ništa nije stavljeno ‘crno na belo’. To je neprofesionalno: stipendija je jedno, staž drugo i ne treba to vezivati“ – objašnjava ona.

Nadležni ćute

Kaže da su ona i njene kolege slale mejlove „na sve moguće adrese“ nadležnih instanci – od ministarke zdravlja, Danice Grujičić, i kabineta predsednika do Fonda za mlade talente – ali „ni od koga nisu dobili odgovor“.

„Osim plaćenog staža, zahtev današnjeg protesta je da se izvrši revizija ‘kvota’, ako mogu da se ukinu i da, kao prethodnih godina, kriterijum bude prosek. Ako to nije moguće, onda da se lista proširi do granice koja je važila prošle godine, a to je prosek od 9,16. Na skupu će biti i mlađih kolega koji će nas podržati, ne samo mi sa šeste godine. Ovo se tiče i njih. Nadam se da ćemo moći da se izborimo za sebe, a možda ćemo i mlađim kolegama uspeti da pomognemo, da utičemo na to da se nešto promeni“ – zaključuje ova apsolventkinja Medicinskog fakulteta.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklama -
- Reklama -

Poslednji članci

Званични захтеви грађанских протеста „Србија против насиља“

#01 Сазивање ванредне седнице Народне скупштине на којој ће се расправљати о стању после две трагедије у којима је убијено 18 људи, махом деце и младих;

#02 Институционална одговорност и смена министара Ружића и Гашића и шефа БИА Вулина, јер су директно одговорни за урушени систем и неадекватно реаговање надлежних;

#03 Оставке чланова Регулаторног тела за електронске медије, који се сматрају одговорним за промовисање насиља, агресије и неморала на телевизијама са националном фреквенцијом;

#04 Гашење штампаних медија и таблоида који објављују лажне вести и континуирано крше новинарски кодекс;

#05 Одузимање националних фреквенција телевизијама које слуђују грађане, трују и промовишу насиље, као што су ТВ Пинк и ТВ Хепи;

#06 Хитно укидање програма који промовишу насиље, неморал и агресију на телевизијама са националном фреквенцијом, попут ријалити програма и

#07 Смена руководства Радио-телевизије Србије.