fbpx
4.2 C
Vranje
nedelja, 10.12.2023

„Eksplozija“ pečuraka u vranjskom kraju, meštani naberu i po 150 kilograma vrganja

Odabrani članci

Sanja Petrov
Sanja Petrov
Izvršna urednica. U novinarstvu od 2011. godine. Trenutno na master studijama Fakulteta za medije i komunikacije. U slobodno vreme bavi se pevanjem.

VRANJE / VRANJSKA BANJA – Poslednjih nekoliko dana meštani sela u okolini Vranja svedoče masovnoj pojavi jestivih šumskih pečuraka, a pojedinci su uspeli da uberu i do 150 kilograma vrganja, jajčare i sunčanice. Prema rečima otkupljivača, za jedan dan u Pčinjskom okrugu je od berača otkupljeno preko 100 tona pečuraka.

Pogodan teren, hrastovo-grabova šuma u okolini Vranja ali i odgovarajući vremenski uslovi, doveli su do ekspanzije jestivih pečuraka, naročito šumskih vrganja. Prema rečima sagovornice Slobodne reči J.D. ona i njen otac su za samo tri sata u okolini sela Buštranje uspeli da sakupe čak sto kilograma vrganja.

Svi smo iznenađeni, ima ih mnogo. Stariji meštani kažu da ih ovoliko nije bilo još od 2000. godine. – kaže J.D.

Međutim, dodaje da niko od poznatih otkupljivača ne želi da otkupi vrganje jer zbog velike količine ne mogu da otkupe sve, te su ih isekli i pripremili za sušenje.

Slično su prošli i ostali sagovornici iz sela u blizini Vranjske Banje. Jedan od meštanina Duge Luke, sela u blizini Prvoneka, uspeo je da za nekoliko sati ubere preko 150 kilograma i tvrdi da u celom vranjskom okrugu pečuraka ima na „tone“ ali i da berači ne mogu očekivati zaradu, zbog cene koje je pala i otkupljivača koji imaju ograničenja po pitanju skladištenja velikih količina. Zbog specifičnosti gljiva, one se moraju plasirati na tržište već istog dana, otkupljivača nema dovoljno, a oni koji su zainteresovani za otkup, spustili su cenu koja beračima ne odgovara.

Najpre je sa 450 dinara po kilogramu za sveže vrganje cena pala na 300 dinara, da bi u poslednja dva dana padala još, najpre na 150 pa čak i do 100 dinara. – objašnjavaju sagovornici.

Cene gljiva su tržišno određene i zavise od količine koja se nalazi na tržištu u datom momentu – dobra godina znači nižu cenu, dok sušne godine dižu cene pečuraka. Tako je prema podacima portala Poljoprivrednik.net 2014. godine kilogram svežih vrganja prodavan po ceni od 500 dinara, dok je sledeće 2015. dostizao 1.000 dinara u svežem stanju a i do 5.000 dinara u sušenom.

Otkupljivačima „pune ruke posla“; Foto: Z.M. / Slobodna reč

Dok cena svežeg vrganja u Pčinjskom okrugu pada na 100-150 dinara po kilogramu, u poznatim supermarketima, trenutna cena pakovanja sušenih vrganja od 30 grama dostiže i 290 dinara, odnosno oko 9.000 dinara po kilogramu.

Novinari portala Slobodna reč kontaktirali su poznatu firmu iz sela Bresnica kod Vranja koja se otkupom šumskih plodova bavi skoro tri decenije. Vlasnik Zoran Manić nam je potvrdio da ovih dana zbog pečuraka imaju „pune ruke posla“, kao i da je cena morala da padne na 150 dinara:

Prva dva-tri dana nismo mogli ni da primimo količine koje su ljudi donosili, jer su kapaciteti ograničeni. Najviše dnevno mogu da primim i distribuiram 10 do 12 tona. – započinje.

Prema njegovim rečima, najviše berača dolazi iz sela u okolini Vranja u pravcu Bujanovca, kao i sela „preko“ Južne Morave, ali i iz okoline Preševa.

Vrganji u gajbicama; Foto: Z.M. / Slobodna reč

Pre tri dana su otkupljivači iz Vranja, ali i Leskovca, Kruševca, Požarevca, Čačka itd. u Pčinjskom okrugu otkupili preko 100 tona pečuraka. Dodaje da se već smanjuju količine pošto je temperatura porasla na preko 30 stepeni, što utiče na smanjenje broja novoizniklih pečuraka, a da je ovoliko pečuraka u okolini Vranja bilo poslednji put 2002. godine.

Očekujemo u narednim mesecima velike količine suvog vrganja, jer nije moglo sve da se otkupi i ljudi sada suše. Cena će najverovatnije biti između 10 i 20 evra po kilogramu – kaže Manić.

Otkupljivači u Srbiji klasiraju vrganje u dve klase. Prva su čvrsti, mladi, celi i nezlomljeni vrganji sa belim plodonosnim telom, a druga su vrganji koji su pomalo mekani, delimično izlomljeni i sa plodonosnim telom žute boje, odnosno stariji primerci. One se nakon otkupa industrijski obrađuju i selektuju po kategorijama a potom plasiraju na tržište. Prema podacima Poljoprivrednika, većina prerađenih i gljiva u svežem stanju iz Srbije odlazi u izvoz na tržište Evropske unije, pretežno Italiju, koja je najveći potrošač ovih proizvoda.

Kako pravilno sakupljati pečurke

Prema savetima Momčila Davelja iz Gljivarskog društva Novi Sad objavljenim na portalu Poljoprivrednik, ubrane gljive bi po mogućstvu trebalo isporučiti istog dana. Ne bi trebalo brati suviše mlade i sitne gljive, a trule, pokvarene i previše crvljive se ne otkupljuju. Takođe, pečurke bi trebalo brati isključivo u korpe od pruća, zbog ventilacije ali i rasejavanja.

Pratite nas i na društvenim mrežama: Facebook, Instagram i Twitter.
Instalirajte mobilnu aplikaciju sa Google Play ili App Store.

- Reklama -
- Reklama -

Poslednji članci