VRANJE – Pre deset godina svi nacionalni mediji, uključujući Radio-televiziju Srbije, preneli su pompezne najave i odluku gradskih vlasti da će od 1. septembra 2010. godine, na inicijativu tadašnje gradske većnice i visoke funkcionerke Ujedinjenih regiona Srbije Nele Cvetković, Vranje postati prvi grad u Srbiji koji će zabraniti upotrebu plastičnih kesa. Deceniju kasnije, ova intenzivno najavljivana odluka nikada nije zaživela u praksi.
Od tog 1. septembra do danas je Skupština grada Vranja imala četiri saziva, a inicijatorka zabrane upotrebe plastičnih kesa, nekadašnja gradska većnica zadužena za zaštitu životne sredine, je 2015. godine sa visoke pozicije u lokalnom odboru URS-a, prešla u Srpsku naprednu stranku. Kako za portal Slobodna reč potvrđuje aktuelna članica Gradskog veća Danijela Milosavljević, ni poslednji saziv Skupštine grada (2016-2020) i Gradskog veća nije radio na ovome.
U prethodnom mandatu Gradsko veće se nije bavilo ovom problematikom, ali lično smatram da je tema vrlo interesantna i da bi rukovodstvo grada trebalo da pokrene ponovo ovu priču – kaže Milosavljević.
Nacrt Odluke o zabrani upotrebe plastičnih kesa u trgovinskim radnjama grada Vranja pomenuta Cvetković predstavila je u septembru 2010. godine većnicima na sednici. Tadašnji gradski većnici su insistirali da se nacrt najpre uputi nadležnom Ministarstvu na saglasnost, te da se tek onda usvaja u Skupštini grada.
„Ovakva praksa za druge odluke nije sprovođena“ – rekla je godinu dana kasnije Cvetkovićeva u intervjuu za Južne vesti.
Gušenje životne sredine nebitno naspram „gušenja slobodne trgovine“
Kako je u pomenutom intervjuu 2011. godine izjavila, na pisarnicu tadašnjeg Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja je „lično odnela nacrt Odluke 22. septembra 2010. godine“. Dodala je i „potezanje veza“ odnosno govorila je o pokušajima da preko „njoj poznatih ljudi koji tamo rade“ ubrza odgovor koji je na kraju stigao nakon sedam meseci. Iz Ministarstva su odgovorili da lokalna samouprava ne može da donosi zabrane, već da one mogu biti propisane samo zakonom. Od Luke Starčevića koji je u Ministarstvu bio u odeljenju za upravljanje otpadom, stiglo je obrazloženje:
„Starčević mi je rekao da ovom odlukom kršimo Zakon, jer ćemo, navodno, gušiti slobodnu trgovinu“ – rekla je Nela Cvetković za Južne vesti.
Naredni sazivi Skupštine i Gradskog veća su prestali da se bave problematikom, vođeni obrazloženjem da grad nije nadležan.
Zakonski okvir ipak postoji
Kako je već navedeno, portparolka Gradskog veća i gradska većnica zadužena za lokalnu upravu Danijela Milosavljević je potvrdila da se u prethodnom sazivu nisu bavili ovim, ali da smatra kako bi rukovodstvo trebalo ponovo da pokrene „ovu priču“.
Većnicu smo pitali da li je potencijalno donošenje Odluke ipak u nadležnosti Skupštine grada i u skladu sa Statutom i zakonima, pominjući Novi Sad, gde je doneta odluka o zabrani korišćenja plastičnih kesa od 1. januara 2021. godine.
Gradsko veće Novog Sada se pozvalo na Statut grada kojim je predviđeno da se Grad stara o zaštiti životne sredine, na Zakon o zaštiti životne sredine kojim je propisano da su lokalne samouprave odgovorne za aktivnosti kojima se mogu poboljšati uslovi u životnoj sredini, kao i na Zakon o upravljanju otpadom, kojim je utvrđeno da materijali koji se koriste za ambalažu moraju ispunjavati i uslove zaštite životne sredine.
Kako je istakla, da bi preciznije odgovorila na ovo, potrebno je formirati radnu grupu sačinjenu od stručnjaka iz ovih oblasti, kao i da bi primeri dobre prakse poput Novog Sada, mogli da budu model kojim bi se Vranje ali i ostale lokalne samouprave mogle rukovoditi:
Takođe, u Statutu grada Vranja postoji odredba kojom je predviđeno da se grad stara o zaštiti životne sredine – dodaje.
Stojmenović: Vranje je ekološki osvešćen grad, Šabac dobar primer
Prema rečima gradskog većnika Slavoljuba Stojmenovića, koji je zadužen za urbanizam, komunalnu delatnost, infrastrukturu, ekologiju i zaštitu životne sredine, „Vranje je ekološki osvešćen grad“. Prioritet Grada u narednom periodu je realizacija Sporazuma o zajedničkom obavljanju poslova upravljanja čvrstim otpadom U Pčinjskom upravnom okrugu, revizija Lokalnog plana upravljanja otpadom, završetak Plana kvaliteta vazduha na teritoriji Grada Vranja za naredni petogodišnji period i izrada Programa energetske efikasnost, kaže Stojmenović.
Kada je u pitanju zabrana upotreba plastičnih kesa, Stojmenović takođe potvrđuje da se u prethodnom mandatu Gradsko veće nije ovim bavilo, ali da smatra da bi rukovodstvo Grada trebalo da formira Radnu grupu sačinjenu od stručnih lica iz oblasti ekologije i zaštite životne sredine:
Verujem da ćemo se u narednom periodu baviti ovom temom, a pre svega problemom upotrebe plastičnih kesa koje posle upotrebe postaju komunalni otpad koji vrlo često dospeva u životnu sredinu i na dug vremenski period je zagađuje – ističe.
Upitan da li u Vranju ima prostora za projekte poput primera u Šapcu, kada je JP Toplana postalo prvo javno preduzeće u Srbiji koje je počelo da proizvodi struju iz obnovljivog izvora energije, nakon što je u saradnji sa UNDP instaliralo malu, solarnu, fotonaponsku centralu, kaže da je to „osnova da Vranje u narednom periodu razmišlja u istom smeru“.
Kako objašnjava, energija proizvedena iz fotonaponskih centrala, koje mogu biti smeštene na krovovima privatnih kuća i javnih objekata, omogućava svakom građaninu da investira u obnovljive, čiste izvore energije, a donosi i uštede ako se koristi za sopstvene potrebe.
Građani se sami „bore“ protiv plastičnog otpada
Odlaganje otpada i navike građana u Vranju su veliki komunalni i sistemski problem, zbog čega poslednjih godina pojedinci i udruženja s vremena na vreme organizuju akcije čišćenja posećenih lokacija i poznatih izletišta. Tako su pre dve godine Ivana Stojanović i Miloš Pešić formirali Facebook grupu „You Don’t Shi* Where You Eat“, kao upozorenje i apel građanima da ne zagađuju otpadom izletište Ćoška. Animirali su volontere koji su u nekoliko akcija očistili plastični otpad sa izletišta. Slična akcija Udruženja građana BEV naišla je na dobar odziv Vranjanaca prošlog meseca, kada su očišćeni Borino Brdo i Ćoška, da bi samo jedan dan nakon akcije, izletište ponovo bilo puno smeća.